Dok SDA i DF pokušavaju stvoriti sliku ekonomskog sloma izazvanog neradnom nedjeljom, službeni podaci pokazuju sasvim drugačije stanje. Mjera Vlade Federacije BiH nije dovela do propasti trgovine, urušavanja budžeta niti masovnog gašenja radnih mjesta. Naprotiv, trgovina je nastavila rasti, dok je velikom broju radnika prvi put osiguran zajednički dan za odmor i porodicu.

Prema konačnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, realni promet trgovine na malo u FBiH tokom 2025. porastao je za 5,1%, dok je nominalni rast iznosio 5,4%. Rast je nastavljen i u 2026. godini: u maju je realna maloprodajna aktivnost bila 7,2% veća nego u istom mjesecu prethodne godine. To su činjenice koje direktno pobijaju politički narativ o „uništenoj trgovini“. Da je mjera izazvala najavljivani kolaps, on bi se morao vidjeti u padu realnog prometa. Takvog pada nema.

To ne znači da svaki trgovac ima identičan rezultat niti da nisu potrebne ciljane korekcije u turističkim i specifičnim lokalnim sredinama. Međutim, pojedinačni slučajevi ne mogu se predstavljati kao stanje cijele Federacije. Vlada FBiH je upravo zbog toga predvidjela mogućnost izuzeća na osnovu mjerljivih kriterija, umjesto da se zakon pretvori u sistem politički podijeljenih privilegija.

Posebno je neutemeljen pokušaj da se cjelokupan rast trgovine u Republici Srpskoj pripiše kupcima iz Federacije. Realni promet maloprodaje u RS tokom 2025. porastao je za 10,1%, naspram 5,1% u FBiH, ali taj podatak ne pokazuje prebivalište kupca niti mjesto iz kojeg je novac došao. Ne postoji službena evidencija koliko je stanovnika FBiH kupovalo u RS niti koliko su potrošili.

Nominalni rast prometa u RS dijelom je povezan s inflacijom, dok se realni rast mora posmatrati zajedno s povećanjem plata, penzija i drugih primanja, širenjem trgovačkih kapaciteta, otvaranjem novih objekata, prometom goriva i različitom početnom osnovicom. Lokalnog prelaska kupaca vjerovatno ima, posebno između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, ali iz toga se ne može izvesti zaključak da je cjelokupan rast RS rezultat neradne nedjelje u FBiH. Takva tvrdnja predstavlja političku pretpostavku, a ne statistički dokaz.

Ni smanjenje broja zaposlenih u maloprodaji ne može se automatski pripisati ovoj mjeri. Broj zaposlenih smanjen je sa 63.306 u 2024. na 62.075 u 2025, odnosno za 1.231 radnika ili 1,9%. Pad postoji i ne treba ga skrivati, ali nije dokazano da ga je izazvala neradna nedjelja. U istom periodu minimalna neto plata povećana je na 1.000 KM, dok se sektor ubrzano mijenja kroz digitalizaciju poslovanja, samouslužne kase, automatizaciju skladišta, internetsku prodaju, spajanje i zatvaranje neprofitabilnih radnji te koncentraciju tržišta u većim trgovačkim lancima. Sve su to faktori koji utiču na broj zaposlenih.

Do aprila 2026. međugodišnji pad zaposlenosti u maloprodaji usporio je na svega 0,3%, što dodatno ne podržava tezu o kontinuiranom masovnom otpuštanju zbog neradne nedjelje. Korektno je reći da uzrok promjene zaposlenosti nije statistički izolovan. Nekorektno je cijeli pad pripisati jednoj mjeri samo zato što to odgovara stranačkom narativu.

Ni tvrdnje o budžetskom slomu nemaju potvrdu u podacima. Prihodi od indirektnih poreza u BiH tokom 2025. dostigli su rekordnih 12,177 milijardi KM, što je 633 miliona KM ili 5,51% više nego godinu ranije. Ne postoji službeni izračun koji pokazuje određeni gubitak budžeta FBiH zbog neradne nedjelje. Moguće prelivanje dijela potrošnje može uticati na raspodjelu prihoda između entiteta, ali bez podataka o prebivalištu kupaca i dnevnom prometu po općinama niko ne može odgovorno iznositi precizne iznose navodne štete.

Najvažniji rezultat mjere vidi se kod radnika. Prema istraživanju Sindikata radnika trgovine, prije donošenja zakona 83,36% anketiranih radnika često ili vrlo često radilo je nedjeljom i praznicima. Nakon uvođenja mjere taj udio pao je na 4,87%. Čak 73,34% ispitanika navelo je da sada ima više vremena za porodicu i prijatelje, dok većina nije zabilježila smanjenje prihoda.

U sektoru u kojem žene čine približno dvije trećine zaposlenih, a prosječna plata je oko četvrtinu niža od prosjeka Federacije, zajednički slobodan dan nije privilegija nego važna socijalna zaštita. Vlada FBiH zaslužuje priznanje što je problem koji se godinama ignorisao pretvorila u konkretno zakonsko rješenje.

Zakon svakako treba unapređivati: pojačati inspekcijski nadzor, spriječiti prikriveni rad kroz inventure i slaganje robe, preciznije urediti prekovremeni rad i razmotriti opravdane sezonske izuzetke. Ali unapređenje mjere nije isto što i njeno ukidanje.

Stvarni podaci zato ruše tri ključna spina SDA i DF-a: trgovina nije propala, budžetski slom nije dokazan, a rast prometa u RS ne može se automatski pripisati kupcima iz Federacije. Vlada FBiH je provela socijalno odgovornu mjeru koja je radnicima donijela vidljivu korist, dok je maloprodaja istovremeno ostvarila realan rast. Kritika je legitimna, ali političke tvrdnje koje zanemaruju službene pokazatelje nisu analiza – nego spin.