Helezova strategija za Bosnu i Hercegovinu: opremljena vojska i ljudi koji se oslanjaju jedni na druge

Od učionice do vrha obrane države Zukan Helez rođen je 1964. godine u selu Ravno kod Kupresa, u skromnoj obitelji u kojoj se, kako sam često kaže, učilo o poštenju, solidarnosti i vjeri. Gimnaziju je završio u Bugojnu, a Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu 1988. godine, nakon čega je radio kao profesor matematike i fizike. Kada je u svibnju 1992. godine rat došao na prag njegove domovine, stao je u redove Armije Republike Bosne i Hercegovine. Poslije rata vratio se onome što najbolje zna obrazovanju mladih generacija u Donjem Vakufu i Bugojnu. Njegov politički put od općinskog vijećnika u Bugojnu, preko četiri mandata u Parlamentu Federacije BiH i pozicije federalnog ministra za pitanja boraca, do Parlamentarne skupštine BiH put je čovjeka koji je svaku stepenicu prešao radom, a ne prečicom.…

Analiza: dvije bošnjačke politike prema istoj presudi

Dvadeset šestog februara 2007. godine Bosna i Hercegovina dobila je nešto što nijedna država na svijetu prije nje nije imala: presudu Međunarodnog suda pravde kojom je jedna država Srbija proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je utvrdio da je u Srebrenici počeo genocid, da ga Srbija nije spriječila iako je mogla i morala, i da počinjeno nije kaznila. Nikada, ni prije ni poslije, nijedna država nije ponijela takvu presudu. Toga dana bošnjačka politika, oličena u SDA koja je držala državnu vanjsku politiku, dobila je u ruke najvredniji pravni i diplomatski kapital u historiji ove zemlje. Sedamnaest godina kasnije, 23. maja 2024., Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Iza te rezolucije nije stajala SDA. Iza…

Kako “interventna sredstva” u SBK/KSB ruše privredu, a jačaju političke stranke u vlasti?

Pomoć privredi ili legalizovana kupovina stranačkoj odanosti? Kada se analiziraju službeni dokumenti Vlade Srednjobosanskog kantona (SBK) i zvanični makroekonomski bilteni Federalnog zavoda za programiranje razvoja (FZZPR), pred očima javnosti se dešava neshvatljiv paradoks: što su građani i općine u kojima vlada SDA siromašniji, to je vladajuća stranka (SDA) i njihove porodice jača. Ovaj fenomen nije plod slučajnosti, već sistemskog i dugogodišnjeg inženjeringa preko Ministarstva privrede SBK, koje pod plaštom “pomoći privredi” zapravo vrši raspodjelu plijena kroz takozvana “interventna sredstva”. 1. Apsurd “interventnih sredstava”: 10.000 KM ne gradi fabrike, ali kupuje poslušnost Ekonomija se ne gradi sadakom. U današnjem savremenom poslovanju, iznos od 10.000 KM za jedan ozbiljan privredni subjekt predstavlja statističku grešku i apsolutno je nedostatan za bilo kakvu ozbiljnu investiciju, tehnološki iskorak ili otvaranje novih proizvodnih pogona. Međutim,…

ZAŠTO IM SMETAJU LJILJANI

Ljiljani im ne smetaju kao cvijet. Smeta im Bosna koju taj cvijet kroz povijest dokazuje. Pokušaj da se u Republici Srpskoj zakonom zabrani isticanje zastave s ljiljanima nije samo pitanje zastave. To je mnogo ozbiljnije pitanje: pokušaj da se jedan historijski državni simbol Bosne i Hercegovine preimenuje u “ratni simbol”, kako bi se preko te zamjene teza lakše zabranilo sjećanje na bosansku državnost. Zastava s ljiljanima nije nastala kao zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ona je bila zvanična zastava Republike Bosne i Hercegovine, međunarodno priznate države. Armija RBiH ju je nosila zato što je bila legalna oružana sila te države. Dakle, nije Armija dala ljiljan Bosni, nego je Bosna dala ljiljan svojoj Armiji. Upravo tu se krije suština manipulacije. Državni simbol se prvo svodi na vojni simbol. Vojni…

PARADOKS MOĆI I SIROMAŠTVA U SBK/KSB

Dok SDA godinama gospodari resorom Privrede i poljoprivrede, bošnjačke općine u SBK su najnerazvijenije Postoji jedna politička istina u Srednjobosanskom kantonu koju više nije moguće sakriti ni saopštenjima, ni patriotskim parolama, ni predizbornim obećanjima. Ta istina je bolna, ali je jasna: tamo gdje SDA godinama drži ključne resore razvoja, narod ne živi bolje — živi teže, siromašnije i nesigurnije. Ako jedna politička stranka, u ovom slučaju Stranka demokratske akcije, godinama i kroz više izbornih ciklusa kontroliše tri najvažnija resora za razvoj kantona — privredu, poljoprivredu i urbanizam — onda bi zdrava logika govorila da bi upravo sredine iz kojih ti ministri dolaze morale biti primjer napretka. Morale bi imati jaču privredu, više investicija, bolje uređene industrijske zone, veći broj zaposlenih, bolju infrastrukturu i jasniju perspektivu za mlade ljude. Ali…