Vaš glas, konačno zaštićen: Šta nas čeka na biračkim mjestima?

Godinama slušamo priče o izbornim manipulacijama, “friziranim” zapisnicima i dopisivanju glasova nakon zatvaranja birališta. Međutim, predstojeći izbori donose najveću promjenu u modernoj istoriji Bosne i Hercegovine. Uvođenjem novih tehnologija, koje je Centralna izborna komisija (CIK BiH) uspješno testirala, fokus se prebacuje na integritet, transparentnost i brzinu.

Cilj je jednostavan: vratiti povjerenje građana u izborni proces i osigurati da pobijedi isključivo volja birača.

Procedura u 2 koraka: Kako izgleda novo glasanje?

Kako se ne biste zbunili na biračkom mjestu, donosimo vam kratak i jasan vodič kroz novu proceduru:

KORAK 1: Biometrijska identifikacija (Nema lažnog predstavljanja)

Kada pristupite biračkom stolu, vaš lični dokument (lična karta, vozačka dozvola ili pasoš) se provlači kroz poseban elektronski uređaj. Odmah nakon toga, polažete desni kažiprst na biometrijski čitač. Uređaj u sekundi upoređuje vaš otisak sa bazom podataka kako bi potvrdio vaš identitet. Sistem zatim štampa papirnu potvrdu koju ubacujete u posebnu kutiju prije preuzimanja glasačkih listića.

KORAK 2: Optički skeneri (Nema prepravljanja listića)

Nakon što u kabini označite svoje favorite – isključivo olovkom koja vas čeka u kabini – listić ne ubacujete ručno u staru kutiju. Umjesto toga, listić polažete u otvor optičkog skenera. Uređaj automatski povlači i skenira vaš listić, elektronski bilježi vaš glas i prosljeđuje ga u glasačku kutiju.

Zašto je ovo važno?

• Rezultati u rekordnom roku: Čim se biračko mjesto zatvori, skeneri automatski šalju podatke direktno na glavni server CIK-a. Nema ljudskog faktora, nema brojanja do kasno u noć i nema prostora za “naknadnu pamet” u zapisnicima.
• Jedan čovjek – jedan glas: Biometrija zauvijek eliminira mogućnost da neko glasa u ime drugog lica ili da se koriste identiteti preminulih građana.

Nova tehnologija je tu da zaštiti vašu građansku dužnost. Sve što trebate uraditi jeste izaći na izbore i pratiti ova jednostavna pravila. Vaš glas sada zaista vrijedi!

Pitanje nevažećih listića u Federaciji BiH (ali i na nivou cijele države) jedno je od najkontroverznijih pitanja svakog izbornog ciklusa. Dok u razvijenim demokratijama procenat nevažećih listića rijetko prelazi 1,5% do 2%, u Bosni i Hercegovini taj broj redovno dostiže alarmantne procente – na nekim nivoima vlasti čak i preko 8%.

Dosadašnja iskustva i analize CIK-a, ali i posmatračkih organizacija poput Koalicije “Pod lupom”, pokazuju da se iza stotina hiljada nevažećih listića kriju tri potpuno različita uzroka.

Tri ključna uzroka “propalih” glasova

1. “Prazni listići” – Svjesni bojkot i protest građana

Značajan dio nevažećih listića čine potpuno prazni listići koje birači namjerno ubacuju u kutije.

• Iskustvo: Građani na ovaj način šalju poruku nezadovoljstva ponuđenim političkim opcijama (tzv. “bijeli listići”). Oni ispunjavaju svoju građansku dužnost izlaska na izbore, ali odbijaju dati glas bilo kome.

2. Nenamjerne greške birača zbog složenog sistema

Izborni sistem u BiH je među najkomplikovanijim u Evropi. Birači na opštim izborima dobijaju četiri masivna lista, a otvorene liste (gdje se glasa i za stranku i za kandidate unutar nje) često zbunjuju ljude, posebno stariju populaciju.

• Najčešće greške na terenu:
  • Označavanje kandidata iz jedne stranke, a zaokruživanje neke druge stranke.
  • Označavanje više od jedne stranke na istom listiću.
  • Pisanje komentara, crtanje ili šaranje po listiću (što automatski poništava glas, čak i ako je namjera bila jasna).

3. Namjerno poništavanje od strane biračkih odbora (“Ljudski faktor”)

Ovo je najopasniji segment na koji domaći i međunarodni analitičari godinama upozoravaju, a Centralna izborna komisija često označava biračke odbore kao najslabiju kariku izbornog procesa.

• Mehanizam prevare: Tokom kasnog noćnog brojanja glasova, članovi biračkih odbora koji pripadaju određenim političkim partijama koriste trenutke nepažnje i hemijskom olovkom dodaju još jedan iks na ispravan glasački listić političkog protivnika. Prema Izbornom zakonu, listić na kojem su označena dva politička subjekta automatski postaje nevažeći. Na taj način se legalni glasovi eliminišu iz utrke.

Šta kažu brojke? (Crna statistika prethodnih izbora)

Da problem nije slučajan, najbolje pokazuju zvanični podaci CIK-a sa ranijih izbornih ciklusa:

Izborni nivo	Procenat / Broj nevažećih listića (Primjeri iz praksi)
Predsjedništvo BiH (2022)	6,65% (Preko 100.000 nevažećih listića na nivou BiH, od čega većina u FBiH)
Parlament BiH (2022)	Preko 8,5% (Oko 127.000 listića završilo u smeću)
Parlament FBiH (2022)	Preko 67.000 nevažećih listića
Lokalni izbori (2024)	Prosjek od 6,56% nevažećih listića za nivo načelnika/gradonačelnika

Analitički zaključak: Kada na jednom izbornom nivou imate preko 100.000 nevažećih listića, taj “bazen” glasova je često veći od broja glasova koje osvoje pojedine stranke koje uđu u parlament. To direktno utiče na raspodjelu mandata.

Kako nove tehnologije rješavaju ovaj problem?

Uvođenje biometrije i, ključno, optičkih skenera direktno udara na dva najveća izvora nevažećih listića:

• Zaustavljanje krađe na brojanju: Pošto listić odmah po ispunjavanju prolazi kroz skener koji digitalno bilježi glas i pohranjuje ga na server, članovi biračkih odbora više fizički nemaju pristup tom listiću u mraku kako bi mu dopisali “višak” iksova.
• Instant edukacija na licu mjesta: Ako birač nenamjerno pogriješi (označi dvije stranke), skener može odmah prepoznati listić kao nevažeći i upozoriti birača na ekranu, omogućavajući mu da reaguje u skladu s procedurama prije nego što listić nepovratno propadne u kutiju.