URED ZA REVIZIJU FBIH: BUSOVAČA TROŠILA STOTINE HILJADA MARAKA MIMO BUDŽETA, MILIONSKI DUG DRŽALA VAN KNJIGA, A NOVAC DIJELILA BEZ KONTROLE

Revizorski izvještaj o poslovanju Općine Busovača za 2021. godinu ne dokazuje krađu niti utvrđuje nečiju krivičnu odgovornost. To može utvrđivati samo nadležna institucija u odgovarajućem postupku. (Autor Gradabski.ba)

Izvještaj, međutim, otkriva ozbiljne slabosti u planiranju budžeta, evidentiranju obaveza i imovine, dodjeli transfera, obračunu poreza i provođenju javnih nabavki. Građani zato imaju pravo tražiti jasne odgovore od općinske vlasti.

Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je Izvještaj o finansijskoj reviziji Općine Busovača za 2021. godinu prvu reviziju nakon punih jedanaest godina. Rezultat je porazan: mišljenje s rezervom i za finansijske izvještaje i za usklađenost poslovanja sa zakonima, uz čak 23 preporuke za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Podsjećamo, posljednja revizija, ona za 2010. godinu, završila je negativnim mišljenjem. Jedanaest godina kasnije, nalazi pokazuju da se način upravljanja novcem građana suštinski nije promijenio. [str. 1-3 i 8]

Ovo nije spisak administrativnih sitnica. Ovo je dokument koji, crno na bijelo, opisuje kako se u Busovači troši, zadužuje i dijeli javni novac mimo budžeta, mimo Vijeća i mimo zakona. [str. 11, 19-21, 25 i 27-28]

Potrošnja iznad budžeta koji je odobrilo Općinsko vijeće

Budžet Općine Busovača za 2021. godinu iznosio je 4.850.000 KM. Umjesto do 31. decembra 2020, usvojen je tek 30. marta 2021. godine.

Za prva tri mjeseca donesena je odluka o privremenom finansiranju u iznosu od 1.353.000 KM. Problem je u tome što je tu odluku donio načelnik, iako je prema Zakonu o budžetima trebao odlučivati Općinski savjet, odnosno Općinsko vijeće. (Izvještaj, str. 10–11)

Tokom godine Općina je ostvarila 6.315.043 KM prihoda i primitaka, što je 1.465.043 KM više od prvobitnog plana. Veći prihod sam po sebi nije problem. Problem nastaje kada se, uprkos tolikoj razlici, ne izvrši izmjena budžeta i ne utvrdi jasan plan gdje će dodatni novac biti potrošen.

Revizori su ustanovili da je, nakon uzimanja u obzir dokumentacije za neplanirane namjenske transfere od 515.560 KM, preostalo 738.917 KM rashoda i obaveza iznad iznosa odobrenih budžetom. Nije im prezentirano na koji način su odabrani rashodi koji će biti plaćeni dodatno ostvarenim prihodima. Ti rashodi nisu bili dio budžeta koji je usvojilo Općinsko vijeće. (Izvještaj, str. 11–13)

Prevedeno na običan jezik: u općinsku kasu ušlo je više novca nego što je planirano, ali vlast nije kroz izmjene budžeta omogućila Općinskom vijeću da javno odlučuje o cjelokupnoj potrošnji. Više prihoda ne znači da izvršna vlast dobija slobodnu ruku da bira šta će finansirati mimo usvojenog plana.

To je ozbiljan problem demokratske kontrole javnog novca.

Kapitalni izdaci skoro dvostruko veći od plana

Za kapitalne izdatke bilo je planirano 920.000 KM, a realizovano je 1.812.042 KM. To je 892.042 KM, odnosno približno 97 posto više od plana.

Dio povećanja, u iznosu od 271.154 KM, odnosio se na neplanirane namjenske transfere. Za preostalih 620.888 KM obaveza iznad plana revizorima nije prezentirana adekvatna dokumentacija kojom bi se objasnilo na osnovu čega su te obaveze preuzete. (Izvještaj, str. 21)

Ovaj nalaz ne znači da projekti nisu izvedeni niti dokazuje da je novac nestao. Znači da Općina revizorima nije pružila dovoljan i uredan trag o preuzimanju obaveza iznad iznosa koji je bio odobren budžetom.

Kod javnog novca nije dovoljno reći da je nešto urađeno. Mora se znati ko je donio odluku, na osnovu kojeg plana, u kojem iznosu i iz kojeg izvora je trošak plaćen.

Tekuća rezerva premašena za oko 37 posto

Za tekuću budžetsku rezervu planirano je 90.000 KM, a utrošene su 123.232 KM – 33.232 KM više od plana.

Sredstva su, između ostalog, korištena za transfere pojedincima i udruženjima. Revizori se nisu uvjerili da su sve finansirane namjene imale karakter hitnih i nepredviđenih izdataka, zbog kojih budžetska rezerva postoji. (Izvještaj, str. 11)

Budžetska rezerva ne bi smjela biti dodatni fond za rashode koji su mogli biti planirani redovnim budžetom. Što je manje jasnih kriterija, to je veći prostor za selektivno odlučivanje. Upravo zbog toga vlast mora objaviti kome je novac dodijeljen, u kojem iznosu, za koju svrhu i zbog čega se ta svrha smatrala hitnom i nepredviđenom.

Obaveza od 1,39 miliona KM nije bila prikazana u bilansu

Revizori su utvrdili da obaveza za servisiranje kredita Razvojne banke Vijeća Evrope za projekat „Plava voda“, u iznosu od 1.394.116 KM, nije bila evidentirana prije sastavljanja finansijskih izvještaja za 2021. godinu.

Zbog toga bilans stanja nije tačno prikazivao dugoročne obaveze i izvore sredstava. Općina je ovu obavezu knjižila u januaru 2022. godine. (Izvještaj, str. 25–26)

Ne može se tvrditi da je dug namjerno skrivan jer revizori nisu utvrdili takvu namjeru. Može se, međutim, reći da finansijski izvještaj bez evidentirane obaveze od skoro 1,4 miliona KM građanima i vijećnicima ne pokazuje potpunu sliku finansijskog položaja Općine.

To nije sitna knjigovodstvena greška, nego iznos koji odgovara značajnom dijelu godišnjeg općinskog budžeta.

Nepotpune evidencije imovine vrijedne milione maraka

Općina nije imala uspostavljenu pomoćnu knjigu stalnih sredstava. Revizori zbog toga nisu mogli potvrditi strukturu nabavne vrijednosti od 10.307.270 KM za dio cesta, građevinskih objekata i opreme.

Utvrđeno je i da sve ceste i druga infrastruktura za koje je Općina nadležna nisu evidentirane u poslovnim knjigama te da Općina nije raspolagala potpunim podacima o cestama. Godišnji popis također nije bio potpun: popisana je oprema, ali popisom nisu obuhvaćena sva potraživanja i obaveze niti je provedeno potpuno usklađivanje sa knjigovodstvenim stanjem. (Izvještaj, str. 24–26)

To ne znači da Općina „nema imovinu“. Znači da nema potpunu, pouzdanu i međusobno usklađenu evidenciju onoga čime upravlja.

Ako vlast nema tačan registar cesta, objekata, opreme, potraživanja i obaveza, kako građani mogu biti sigurni da se ta imovina pravilno održava, štiti i koristi?

Više od 1,25 miliona KM transfera, ali nadzor nije bio potpun

Za tekuće transfere i druge tekuće rashode bilo je planirano 1.121.800 KM, a realizovano je 1.256.397 KM. Od toga je neprofitnim organizacijama dodijeljeno 651.660 KM, drugim nivoima vlasti 328.734 KM, a pojedincima 258.734 KM.

Revizori su utvrdili da za pojedine značajne korisnike nije bio uređen način izvještavanja o utrošku novca. Nekim korisnicima odobravana su sredstva za novu godinu iako prethodni izvještaji nisu bili dostavljeni ili razmotreni. Sa dijelom udruženja nisu zaključivani ugovori kojima bi se jasno utvrdila obaveza izvještavanja. Nije bio osiguran ni nadzor nad namjenskim trošenjem svih dodijeljenih sredstava. (Izvještaj, str. 19–21)

Revizija nije zaključila da su sva udruženja, sportski klubovi ili mjesne zajednice nenamjenski trošili novac. Problem je u tome što Općina nije uspostavila sistem kojim bi za svaki transfer mogla dokazati kome je novac dat, šta je njime ostvareno i da li je potrošen u skladu s odobrenom namjenom.

Dobra namjera korisnika ne može zamijeniti ugovor, izvještaj, račun i kontrolu.

Nabavke su dijeljene, a za dio nije proveden odgovarajući postupak

Plan javnih nabavki tokom godine mijenjan je 19 puta. Od 67 planiranih postupaka završeno je 36.

Kod nabavke građevinskog materijala, betona, radova na domovima kulture i mjesnih zajednica te nabavke uglja korišteno je više konkurentskih zahtjeva i direktnih sporazuma. Revizori su zaključili da je došlo do dijeljenja predmeta nabavke i primjene neodgovarajućih postupaka.

Vrijednost roba i radova nabavljenih bez odgovarajućeg postupka iznosila je najmanje 227.396 KM. Za bankarske usluge i gorivo, u vrijednosti od 14.504 KM, nije proveden postupak javne nabavke. (Izvještaj, str. 27–28)

Dijeljenje nabavki nije bezazlena formalnost. Vrijednost nabavke određuje vrstu postupka, nivo javnosti i mogućnost konkurencije. Kada se jedna potreba razdijeli na više manjih postupaka, smanjuje se transparentnost i otežava provjera da li je Općina dobila najbolju cijenu za novac građana.

Naknade komisijama bez obračunatih poreza i ugovori za redovne poslove

Na uzorku naknada članovima komisija od najmanje 45.000 KM nisu obračunati i plaćeni pripadajući porezi i doprinosi. To ne znači da je neplaćeni porez iznosio 45.000 KM, nego da porezi i doprinosi nisu obračunati na naknade u najmanje toj vrijednosti.

U knjigama su se nalazile i stare obaveze od 230.454 KM, koje su se, prema izjavi odgovorne osobe, odnosile na poreze i doprinose iz perioda od 1998. do 2008. godine. Revizori su preporučili da se s Poreznom upravom utvrdi stvarni iznos obaveza. (Izvještaj, str. 18 i 25)

Općina je ugovorima o djelu isplatila i 16.069 KM za poslove poput rada u katastru, ovjere i arhiviranja dokumenata, blagajničkih poslova i poslova javnih nabavki. Revizori su zaključili da se radi o poslovima koji su predviđeni sistematizacijom i za koje je trebalo primijeniti propise o zapošljavanju državnih službenika i namještenika. (Izvještaj, str. 18)

Politička odgovornost se ne može prebaciti na računovodstvo

Najveći problem ovog izvještaja nije jedna pogrešno knjižena faktura. Problem je obrazac upravljanja:

• budžet nije donesen u zakonskom roku;
• preuzimane su obaveze iznad iznosa koje je odobrilo Općinsko vijeće;
• značajna dugoročna obaveza nije bila evidentirana u finansijskom izvještaju;
• evidencija imovine nije bila potpuna;
• nadzor nad dijelom transfera nije bio osiguran;
• određene nabavke dijeljene su ili provedene bez odgovarajućeg postupka;
• sistem internih kontrola nije bio dovoljno uspostavljen.

Za takvo stanje političku odgovornost snosi rukovodstvo koje je upravljalo Općinom 2021. godine. Prema revizorskom izvještaju, načelnik Asim Mekić tada je bio u četvrtom uzastopnom mandatu. On i danas obavlja funkciju načelnika, prema podacima na službenoj stranici Općine. (Izvještaj, str. 7; Općina Busovača)

Zbog toga se teško može govoriti o neiskustvu ili nedostatku vremena za uspostavljanje urednih procedura. Dugogodišnja vlast mora prihvatiti veću, a ne manju odgovornost za način na koji funkcionišu budžet, računovodstvo, javne nabavke i nadzor nad transferima.

Pošteno je navesti i da je Općina tokom revizije pokazala određenu spremnost da otklanja nepravilnosti: od pet preporuka iz privremenog pisma menadžmentu, tri su provedene, a dvije djelimično. To je pozitivan signal, ali ne poništava konačne nalaze niti 23 preporuke koje je Ured za reviziju dao Općini. (Izvještaj, str. 8)

CIJELI IZVJEŠTAJ UREDA ZA REVIZIJU IMATE NA LINK https://www.vrifbih.ba/wp-content/uploads/2022/07/FR_2021_Opcina-Busovaca.pdf