Redakcija
Uvod
Izvještaj o stanju Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna i općina u njegovom sastavu sačinjen je na osnovu dostupnih podataka zavoda za statistiku, kao i publikacija koje izdaje Federalni zavod za programiranje razvoja. Analiza obuhvata period zaključno sa 2024. godinom.
Decenijska vladavina koalicije SDA–HDZ BiH na kantonalnom nivou oblikovala je sliku SBK/KSB kakvu danas vidimo kroz gotovo sve relevantne pokazatelje. Ti pokazatelji ukazuju na jednu teško zaobilaznu činjenicu: općine u kojima SDA ima dominantnu vlast, a koje su ujedno i najbrojnije bošnjačke općine, spadaju među najnerazvijenije općine u SBK/KSB, ali i u Federaciji BiH.
Da li je takvo stanje posljedica dugogodišnje budžetske i upravljačke kontrole HDZ-a BiH u SBK/KSB, na koju je SDA politički pristala, ostavljamo čitaocima da sami zaključe. Ono što je jasno jeste da ova koalicija, kroz kontrolu ključnih ministarstava, institucija i budžetskih tokova, nije uspjela — ili nije htjela — pokrenuti snažniji ekonomski razvoj bošnjačkih sredina, zaustaviti demografsko pražnjenje i otvoriti prostor za ozbiljnije investicije.
Apsurd je još veći ako se zna da SDA kontroliše dva izrazito važna resorna ministarstva — Ministarstvo privrede i Ministarstvo poljoprivrede. Uprkos tome, rezultati na terenu ne pokazuju razvojni iskorak sredina koje bi upravo kroz ta ministarstva morale dobiti snažniju podršku.
Konačan rezultat takvog odnosa prema razvoju jeste kanton svrstan u donji razred razvijenosti Federacije BiH, u kojem se budžetom od 470,6 miliona KM godišnje uglavnom finansira administrativni aparat. Čak 55,3% rashoda odlazi na plaće, dok kapitalna ulaganja iznose svega 11,9%. Drugim riječima, budžet se više troši na održavanje postojećeg sistema nego na stvaranje budućnosti za građane.
Rang razvijenosti SBK u kontekstu FBiH
Federalni zavod za programiranje razvoja (FZZPR) svake godine izrađuje kompozitni indeks razvijenosti za svaku jedinicu lokalne samouprave (JLS) i svaki kanton u FBiH. Indeks se temelji na pet normaliziranih pokazatelja: prihodima od poreza na dohodak po stanovniku, stepenu zaposlenosti, kretanju stanovništva (2013–2024), udjelu starog stanovništva i stepenu obrazovanja radne snage. Vrijednost 1,00 odgovara federalnom prosjeku.
Pozicija SBK na kantonalnoj rang-listi 2024.
Srednjobosanski kanton zauzima 7. mjesto od 10 kantona u FBiH s indeksom razvijenosti 0,97 (nešto ispod federalnog prosjeka = 1,00), svrstavajući se u grupu II — srednje razvijenih kantona. Pozicija je nepromijenjena u odnosu na 2023. godinu.
Indikatori koji POTISKUJU SBK prema dolje su slabi prihodi od poreza na dohodak po stanovniku (indeks 0,39 — tek 39% federalnog prosjeka!) i negativno kretanje stanovništva. Indikatori koji ga drže u grupi II su relativno solidno obrazovanje radne snage (indeks 1,24) i dostatan stepen zaposlenosti (indeks 0,52).
Rang razvijenosti općina SBK unutar FBiH (od 79 JLS)
Ključni zaključak — razvijenost SBK općina: Od 12 općina SBK, samo 6 općina (Vitez, Kreševo, Kiseljak, Novi Travnik, Travnik, Bugojno) nalaze se u grupi III — u ili iznad federalnog prosjeka. Čak 5 općina su u grupi IV (nerazvijene) — Fojnica, Busovača, Donji Vakuf, Jajce i Gornji Vakuf-Uskoplje. A Dobretići su u grupi V — izrazito nerazvijena općina, 79. od 79 u FBiH. To znači da je tačno polovina (6 od 12) općina SBK ispod ili daleko ispod federalnog prosjeka razvijenosti.
Indeks razvijenosti SBK općin u SBK/KSB
Stanovništvo SBK — stanje, trendovi, depopulacija
SBK je doživio dramatičan demografski pad u posljednjih 33 godine. Prema popisu 1991. godine, na teritoriji sadašnjeg SBK živjelo je 338.975 stanovnika. Procjena za 2024. godinu iznosi svega 243.590 stanovnika — što znači gubitak od 95.385 osoba ili 28,1% ukupnog stanovništva. To je četvrti najveći kumulativni demografski gubitak od svih kantona u FBiH.
Demografski bilans po općinama SBK
Nacionalna struktura stanovništva
SBK je jedan od etnički najkompleksnijih kantona u FBiH. Prema popisu iz 2013. godine, kanton broji 254.686 popisanih stanovnika, od čega 146.652 Bošnjaka (57,6%), 97.629 Hrvata (38,3%), 3.043 Srba (1,2%) i 7.362 ostalih/neopredijeljenih. U odnosu na popis 1991., kada je u istom prostoru živjelo 147.607 Bošnjaka, 130.663 Hrvata i 40.158 Srba, jasno se vidi dramatičan pad srpskog i apsolutni pad hrvatskog korpusa, dok je bošnjački ostao relativno stabilan u apsolutnom iznosu.
Nacionalna struktura po općinama SBK (popis 2013.)
Politički kontekst
Etnička mješovitost SBK direktno determiniše kompleksnu upravljačku strukturu kantona. Dok su bošnjačke općine (Travnik, Bugojno, G.Vakuf, D.Vakuf) demografski najveće, hrvatska politička stranka HDZ dominira kantonalnom vlašću zahvaljujući etničkim glasovima iz Viteza, Kiseljaka, Kreševa i Novog Travnika — te kontrolira ključne razvojne ministarstva. Busovača, s gotovo izjednačenim sastavom (~53% B : ~44% H), politički gravitira ka HDZ-ovim strukturama vlasti u SBK.
Zaposlenost i nezaposlenost
Stopa registrovane zaposlenosti u SBK iznosi 29,3% radnosposobnog stanovništva — što je ispod federalnog prosjeka od 37,0%. Kanton ima ukupno 49.981 zaposlenu osobu. Stopa nezaposlenosti u SBK iznosi 37,5% — znatno iznad federalnog prosjeka (32,2%). Ovi podaci potvrđuju da je SBK jedno od tržišno neatraktivnijih područja u FBiH.
Zaposlenost i nezaposlenost po općinama SBK (2024.)
| Općina | Zaposleni | Nezaposleni | St. zaposl. % | St. nezaposl. % | Ocjena |
|---|---|---|---|---|---|
| Bugojno | 5.837 | 4.039 | 27,3% | 40,9% | Loše |
| ▶ Busovača | 2.331 | 2.112 | 18,8% | 47,5% | Kritično |
| Dobretići | 40 | 63 | 3,6% | 61,0% | Kritično |
| Donji Vakuf | 2.265 | 2.131 | 24,0% | 48,5% | Kritično |
| Fojnica | 2.306 | 1.322 | 30,2% | 36,4% | Loše |
| Gornji Vakuf-Uskoplje | 3.018 | 2.399 | 21,6% | 44,3% | Loše |
| Jajce | 3.994 | 2.669 | 22,1% | 40,1% | Loše |
| Kiseljak | 4.420 | 1.892 | 32,4% | 30,0% | Srednje |
| Kreševo | 1.261 | 425 | 39,1% | 25,2% | Dobro |
| Novi Travnik | 4.560 | 2.629 | 27,7% | 36,6% | Loše |
| Travnik | 12.993 | 7.207 | 36,6% | 35,7% | Srednje |
| Vitez | 6.956 | 3.111 | 38,7% | 30,9% | Srednje |
| SBK UKUPNO | 49.981 | 29.995 | 29,3% | 37,5% | Ispod prosjeka |
Kritično upozorenje — Busovača
Busovača bilježi stopu zaposlenosti od svega 18,8% — to je TREĆA NAJNIŽA u cijelom SBK, i strateški veoma zabrinjavajuća. Stopa nezaposlenosti od 47,5% znači da gotovo svaki drugi aktivni stanovnik nema posao. Sa samo 2.331 zaposlihe osobe u čitavoj općini, ekonomska baza je iznimno uska. Gotovo jedina veća zapošljavačica je javni sektor (škole, zdravstvo, administracija) i nekoliko manjih privatnih firmi.
Stope zaposlenosti — vizuelna komparacija SBK vs FBiH prosjek
Plaće, penzije i životni standard
Prosječna neto plaća u SBK iznosi 1.124 KM (82% federalnog prosjeka od 1.373 KM), čime je kanton u donjem dijelu federalne ljestvice. Unutar kantona, disproporcije su znatne — od 978 KM u Vitezu do 1.508 KM u Donjim Vakufu (visoko zbog specifičnih industrijskih grana).
| Općina | Prosj. neto plaća (KM) | % FBiH prosjeka | Ocjena |
|---|---|---|---|
| Donji Vakuf | 1.508 | 110% | Iznad prosjeka |
| Fojnica | 1.297 | 94% | Blago ispod |
| Kiseljak | 1.252 | 91% | Blago ispod |
| Travnik | 1.238 | 90% | Blago ispod |
| Novi Travnik | 1.156 | 84% | Ispod prosjeka |
| Jajce | 1.112 | 81% | Loše |
| ▶ Busovača | 1.094 | 80% | Loše |
| Kreševo | 1.066 | 78% | Loše |
| Bugojno | 1.041 | 76% | Loše |
| G.Vakuf-Uskoplje | 1.032 | 75% | Loše |
| Vitez | 978 | 71% | Veoma loše |
| SBK prosjek | 1.124 KM | 82% | — |
| FBiH prosjek | 1.373 KM | 100% | — |
Penzioneri SBK (decembar 2024.)
U SBK postoji ukupno 40.993 penzionera s ukupnom mjesečnom isplatom od 26.061.385 KM, što daje prosječnu penziju od oko 635 KM. Od toga: 23.816 starosnih, 4.551 invalidskih i 12.626 porodičnih penzija.
Omjer zaposlenih i penzionera
Na svakog penzionera u SBK dolazi svega 1,22 zaposlene osobe — što je daleko ispod zdravog omjera (trebalo bi biti 3:1 ili više). To znači da penzijski sistem u SBK nije finansijski održiv iz lokalnih doprinosa — subvencioniran je transferima sa federalnog nivoa.
Regionalna nejednakost u plaćama
Prosječna neto plaća od 978 KM u Vitezu odnosi se na prosjek svih isplaćenih plaća u evidenciji Porezne uprave. U tom prosjeku su uračunati i:
- radnici na nepuno radno vrijeme (pola, četvrtina norme) kojima se isplaćuje samo srazmjerni dio minimalne plaće
- sezonski radnici koji su dio godine primali plaću ispod minimuma (u periodima kad je minimalna bila niža)
- određeni javni funkcioneri s nižim naknadama
- evidentirani radnici u firmama u stečaju ili likvidaciji s nepotpunim isplatama
Neto prosječna plaća od 978 KM nije isto što i minimalna neto plaća od 1.000 KM — minimalna se odnosi na puno radno vrijeme, dok prosjek uključuje sve oblike rada. Vitez također ima veliku industrijsku bazu (pogoni, tvornice) s mnogo fizičkih radnika na nižim platnim razredima koji teže vuče prosjek prema dolje, ali istovremeno ima i visoku stopu zaposlenosti (38,7% — jedna od najviših u SBK). Više zaposlenih s nižim plaćama daje niži prosjek od kantona s manje zaposlenih ali bolje plaćenih radnika.
Donji Vakuf ima 1.508 KM jer tamo posluju industrijska postrojenja s višim platnim razredima (privreda i energetika), ali je broj zaposlenih relativno mali (2.265), što statistički gura prosjek gore.
Busovača — Detaljni socioekonomski profil
Sažetak profila Busovača 2024.
Busovača je 48. od 79 JLS u FBiH po indeksu razvijenosti (0,75), što je svrstava u grupu IV — nerazvijene općine. U odnosu na 2023., rangirana je padla za 2 mjesta. Populacija iznosi 17.366 stanovnika (pad od 8% od 1991.). Privreda je orijentisana pretežno ka javnom sektoru uz slabu privatnu industrijsku bazu.
Alarmantno — Budžet Busovače: rekordan troškovnik, mizerni obim
Dvije statistike iz ankete JLS 2025 opisuju temeljni problem Busovačke općine bolje od svakog drugog pokazatelja: Busovača ima drugi najniži realizirani budžet po stanovniku u cijeloj FBiH (373 KM/st.) — što znači da ima minimalna sredstva za investicije i usluge — ali istovremeno ima PRVI NAJMANJI postotak potrošnje na materijal i usluge (35,5% od ukupnog budžeta), što je više od dvostruko veće od federalnog prosjeka (15,2%). Ovo znači da od ionako malog budžeta, čak trećina odlazi na tekuće troškove uprave, a za razvoj i kapitalne projekte ostaje zanemarljivo malo.
Nacionalna struktura Busovače
Prema popisu 2013., Busovača je jedna od demografski najizjednačenijih općina u SBK: od ukupno 17.910 popisanih, Hrvati čine 49,54% (8.873), Bošnjaci 48,43% (8.681), Srbi 1,14% (205) i ostali 0,85%. Radi se o praktično podijeljenom gradu — razlika između dva konstitutivna naroda je svega 192 osobe. Prema popisu 1991. živjelo je 18.879 stanovnika, od toga 9.286 Bošnjaka (49,2%), 8.228 Hrvata (43,6%) i 894 Srba (4,7%). Rat je gotovo potpuno istisnuo srpsku zajednicu, a dva konstitutivna naroda danas žive u gotovo identičnom broju — što ovu općinu čini posebno osjetljivom tačkom za svaku etno-politiku.
Budžet SBK za 2026. — razvojni ili administrativni?
Sabor Kantona Središnja Bosna usvojio je 17. decembra 2025. godine Proračun (budžet) SBK za 2026. godinu, koji je objavljen u Službenim novinama Kantona Središnja Bosna, broj 1/2026 od 5. januara 2026. Ukupni budžet iznosi 470.592.265 KM — rast od 3,0% u odnosu na izmjene budžeta za 2025. godinu (456.973.082 KM). Od toga, ukupni rashodi i izdaci iznose 417.621.032 KM, a ostatak čine kapitalni izdatci i finansiranje deficita.
Struktura rashoda
Ključni zaključak — administrativni budžet
Od ukupnih rashoda od 417,6 miliona KM, čak 55,3% (230,9 mil. KM) odlazi samo na plaće i naknade zaposlenika u kantonalnim institucijama. Kapitalni izdatci — jedina stavka koja direktno znači nova ulaganja u infrastrukturu i imovinu — iznose samo 49,7 miliona KM ili 11,9%. To je daleko ispod međunarodnog standarda od minimalno 25–30% koji budžet čini razvojno orijentiranim. U kratici: od svakih 10 KM budžeta, 9,2 KM ide na troškove, a samo 1,2 KM na kapitalna ulaganja.
HDZ kontrola ključnih ministarstava — politička ekonomija budžeta
Ključni problem SBK budžeta nije samo njegova struktura nego ko kontrolira koja ministarstva. Na osnovu koalicijskog sporazuma u SBK, HDZ drži ministarstva s najvećim budžetima i razvojnim nadležnostima — obrazovanje, MUP, financije, prostorno uređenje, privredu i poljoprivredu. Ovo nije neutralna podjela: radi se o kontroli nad 387 miliona KM ili 82,6% ukupnog budžeta.
Politička kontrola budžetskih tokova
HDZ kontrolira ministarstva s ukupnim budžetom od oko 382–387 miliona KM (≈82%) — uključujući obrazovanje (205,6 mil.), MUP (74 mil.), financije (31,8 mil.), prostorno uređenje (10,8 mil.) i privredu (14,4 mil.). Bošnjački koalicijski partneri raspolažu ministarstvima s oko 18% budžeta (zdravstvo i socijalna politika, pravosuđe, poljoprivreda). U praksi, svi kapitalni projekti, tenderi za infrastrukturu i razvojna ulaganja prolaze kroz HDZ-ova ministarstva — a rezultat te kontrole vidljiv je u socioekonomskim pokazateljima: kanton koji ima 470 miliona KM budžeta, ali ostaje 7. od 10 po razvijenosti u FBiH.
Budžet nije razvojni — brojke to dokazuju
Jedina direktno razvojna stavka — kapitalni izdatci od 49,7 miliona KM — čini samo 11,9% rashoda. Pri tome, od tog iznosa znatan dio odlazi na redovno opremanje i vozni park MUP-a, a ne na privrednu infrastrukturu. Stvarna razvojna komponenta (ulaganja u privredu, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, poduzetništvo) vjerovatno ne prelazi 6–8% ukupnog budžeta. To je budžet koji reprodukuje postojeći sistem, a ne gradi budućnost.
Rast budžeta — ali ne i rast razvijenosti
Budžet SBK porastao je s 331 milion KM (izvršenje 2024.) na 470,6 miliona KM (plan 2026.) — rast od +42% u dvije godine. Međutim, indeks razvijenosti SBK nije se poboljšao, a rang na federalnoj ljestvici ostaje nepromijenjen (7/10). Cijeli rast budžeta apsorbiran je uglavnom u povećanje plaća u javnom sektoru i rast MUP-a — bez vidljivog razvojnog efekta na privredu i standard građana.
Zaključna analitička ocjena
SBK je kanton uhvaćen u razvojnu zamku koja se ne može riješiti bez sistemske promjene u tri ključna aspekta: upravljanju, ulaganjima i demografiji. Kanton zauzima 7. od 10 mjesta u FBiH, ima indeks razvijenosti ispod federalnog prosjeka, a gotovo polovina njegovih 12 općina svrstana je u nerazvijene ili izrazito nerazvijene kategorije.
Demografska slika je možda najalarmantnija dimenzija: kanton je izgubio gotovo 100.000 stanovnika od 1991. do danas, i nastavlja gubiti i biološkim putem (−784 osoba prirodnog pada u 2024.). Niti jedna od 12 općina ne bilježi demografski rast — što je eklatantan dokaz neuspjeha razvojnih politika.
Tržište rada je disfunkcionalno: prosječna stopa zaposlenosti od 29,3% je daleko ispod federalnog prosjeka (37%), dok je nezaposlenost 37,5% naspram federalnih 32,2%. Plaće su 82% federalnog prosjeka, a penzionera je gotovo gotovo koliko i zaposlenih (omjer 1,22:1 umjesto poželjnog 3:1).
Busovača posebno zaslužuje pažnju: 48. od 79 JLS u FBiH, sa stopom zaposlenosti od samo 18,8% (4. najniža u SBK), stopom nezaposlenosti od 47,5%, i budžetom po stanovniku koji je drugi najmanji u cijeloj FBiH (373 KM naspram prosjeka 648 KM). Paradoksalno, od tog malog budžeta čak 35,5% troši se na materijal i usluge — više nego iko drugi u FBiH. Busovača troši previše na administrativne troškove, a premalo na razvoj.
Budžet SBK za 2026. nije razvojni budžet u pravom smislu riječi. Više od 55–60% odlazi na administraciju i tekuće troškove, svega 12–16% ima razvojni karakter, a raspodjela slijedi etno-koalicijsku logiku HDZ-ove dominacije nad ključnim ministarstvima (~82% budžeta). Bez preokreta prema projektno-orijentiranom planiranju i ulaganjima u privredni razvoj (industrijske zone, poduzetničke inkubatore, turizam, energetiku), SBK će nastaviti zaostajati za ostatkom FBiH.
Odgovornost vladajuće koalicije: Decenijska vladavina koalicije SDA–HDZ BiH na kantonalnom nivou kreirala je sliku SBK kakvu danas vidimo u svim pokazateljima. Ona pokazuje jednu nezaobilaznu činjenicu marginalizacije Bošnjaka u smislu da su općine u kojima je SDA vlast ujedno i najmnogobrojnije bošnjačke oćine i najnerazvijenije oćine u SBK a time i u FBiH. Dali je to posljedica apsolutne budžetske i upravljačke kontrole HDZ BiH u SBK na koju je SDA ničim izazvana pristala, ostavljamo čitaocu da sam zaključi.. Ova koalicija, kroz kontrolu ključnih ministarstava i budžetskih tokova, nije uspjela — ili nije htjela — pokrenuti ekonomski razvoj prema svemu sudeći Bošnjačkih sredina, koji bi zaustavio demografsko pražnjenje i privukao investicije. Da apsurd bude veči dva resorna ministarstva Privrede i poljoprivrede kontrolira SDA. Rezultat jeda je kanton svrstаn u donji razred razvijenosti FBiH, gdje se budžetom od 470,6 miliona KM godišnje finansira uglavnom administrativni aparat (55,3% rashoda samo na plaće, a kapitalna ulaganja jedva 11,9%), a ne budućnost građana.
Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja (FZZPR) — “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2024.” (Juni 2025.) · Federalni zavod za statistiku (FZS) · Estrateški dokumenti SBK 2021–2027. · Službene novine SBK 2026.
Svi podaci odnose se na 2024. godinu (osim gdje je naznačeno drugačije). Normalizirani indeksi: vrijednost 1,00 = federalni prosjek. Analitički dokument: SBK — Socioekonomska studija 2024.
