Povećanje minimalne plate sa 619 na 1.000 KM. Od 1. januara 2025. minimalna neto plata povećana je za 381 KM, odnosno približno 61,5 posto. Za 2026. dodatno je usklađena na 1.027 KM.

Smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto. Smanjenje se primjenjuje od 1. jula 2025. i predstavlja rasterećenje cijene rada za poslodavce, uz zadržavanje prava radnika iz zdravstvenog i penzijskog osiguranja.

Refundacija dijela doprinosa poslodavcima radi očuvanja radnih mjesta. Za ovu namjenu bilo je planirano do 100 miliona KM. Zaključno sa septembrom 2025. privatnim poslodavcima i obrtima isplaćeno je približno 70,2 miliona KM, a niskoakumulativnim djelatnostima dodatnih 3,17 miliona KM.

Omogućena neoporeziva pomoć radnicima. Poslodavci su tokom 2024. mogli radnicima isplatiti do 2.768 KM bez poreza i doprinosa. Tokom 2025. omogućena je mjesečna isplata do 450 KM, a od augusta do decembra do 400 KM. Važno je naglasiti da je isplata zavisila od odluke i finansijskih mogućnosti poslodavca.

Programima zapošljavanja i samozapošljavanja obuhvaćeno je oko 11.000 ljudi. Federalni zavod za zapošljavanje je u 2025. raspolagao sa približno 116 miliona KM novih sredstava. Više od 45 posto korisnika bili su mladi, 55 posto žene, a više od 35 posto dugotrajno nezaposleni.

Zakonski je omogućen privremeni i povremeni rad studenata. Studenti od 18 do 26 godina mogu legalno raditi sezonske i pomoćne poslove do 180 dana godišnje, uz pravo na odmor i prava prema propisima penzijskog i invalidskog osiguranja.

Dječiji dodatak povećan je sa 117 na 190, a zatim na oko 195 KM. Istovremeno je prihodovni cenzus povećan sa približno 250 na 400 KM po članu porodice u 2025. godini. U prvih deset mjeseci 2025. dodatak je primalo oko 87.000 djece, a budžet za 2026. povećan je na 228 miliona KM, u odnosu na približno 50 miliona 2022. godine.

Prošireno je pravo na dječiji dodatak. Djeca sa najtežim invaliditetom koja imaju pravo na tuđu njegu i pomoć, kao i djeca oboljela od malignih bolesti, dodatak mogu ostvariti bez obzira na prihode porodice. Ukinuta je i obaveza godišnjeg podnošenja novog zahtjeva; nadležni organ sada provjeru vrši po službenoj dužnosti.

Naknada roditeljima njegovateljima povećana je sa 619 na 1.000, a zatim na 1.027 KM. Za 2026. za ove naknade planirano je 59 miliona KM, što je za 41,5 miliona više nego 2022. godine.

Povećane su naknade nezaposlenim porodiljama. Zakonska naknada iznosi 55 posto minimalne plate i traje najduže 12 mjeseci. Rastom minimalne plate povećan je i iznos ove naknade. Osnovno pravo uvedeno je zakonom iz 2022, ali ga je ova Vlada finansijski povećala rastom minimalne plate i izmjenama olakšala ostvarivanje socijalnih prava.

Uvedena je jednokratna pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete. Mjera se provodi od 2024, a u prve dvije godine obuhvatila je više od 30.000 porodica. Za 2026. ponovo je planirano 16 miliona KM.

Povećani su budžeti za osobe s invaliditetom i civilne žrtve rata. Za naknade osobama s invaliditetom u 2026. planirano je 336 miliona KM, naspram 142 miliona 2022, dok je za civilne žrtve rata planirano 31,5 miliona, naspram 23,7 miliona KM. Naknade za najteže kategorije osoba s invaliditetom porasle su sa približno 400 na skoro 800 KM.

Neratne invalidnine ponovo se usklađuju nakon dugog perioda zastoja. Za juli 2026. za civilne invalidnine, tuđu njegu i pomoć i civilne žrtve rata izdvojeno je približno 29,8 miliona KM.

Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja prvi put su zakonski prepoznata kao posebna kategorija civilnih žrtava rata. Omogućena su im prava na povoljnije školovanje, prednost pri upisu i sufinansiranje dijela troškova studiranja.

Donesen je novi sistem zaštite žena i žrtava nasilja. Policija može narediti hitno udaljenje nasilnika, zabranu približavanja i komunikacije, s trenutnim stupanjem na snagu i trajanjem do 48 sati. U Krivični zakon uvedeno je „teško ubistvo ženske osobe“, za koje je propisana kazna od najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor.

Povećano je finansiranje sigurnih kuća. U 2025. izdvojen je milion KM za postojeće sigurne kuće i 500.000 KM za uspostavljanje nove u Ljubuškom. Za 2026. predviđeno je 1,1 milion KM, uključujući podršku anonimnoj SOS liniji.

Povećano je finansiranje javnih kuhinja i lokalnih socijalnih usluga. U 2024. za četiri socijalna programa izdvojeno je 5,08 miliona KM, uključujući prvo značajnije federalno finansiranje deinstitucionalizacije i brige u lokalnoj zajednici. U 2025. za najmanje deset javnih kuhinja izdvojeno je 1,35 miliona KM.

Najniža penzija povećana je sa 424,43 KM na početku mandata na približno 690 KM u 2026. godini. Samo u 2026. penzije su povećane za ukupno oko 15,08 posto, nakon izmjene zakonskog modela i uvođenja dva usklađivanja godišnje. Dio ukupnog rasta proizlazi iz zakonske formule, ali je Vlada inicirala izmjene koje su ubrzale usklađivanje.

Isplaćen je jednokratni dodatak za 353.448 penzionera. U augustu 2025. korisnicima je, zavisno od visine penzije, isplaćeno od 100 do 250 KM dodatka, s najvećim iznosima usmjerenim prema korisnicima najnižih penzija.

Za banjsko liječenje i rehabilitaciju penzionera izdvojena su dva miliona KM. Ukupna podrška penzionerskim savezima, rehabilitaciji i projektima aktivnog starenja u 2026. iznosi između 2,14 i 2,24 miliona KM, zavisno od programa.

Povećana je egzistencijalna naknada demobilisanim borcima. Za januar–juni 2026. utvrđena je na 6,20 KM za svaki mjesec proveden u Oružanim snagama, u odnosu na 5,57 KM u 2025. godini.

Povećana je osnovica za boračke invalidnine. Osnovica je sa 1.052,74 KM u 2025. povećana na 1.171,28 KM za prvo polugodište 2026. godine.

Uvezan je radni staž dijelu rudara. U maju 2025. odobreno je približno 4,46 miliona KM za obaveze prema 107 radnika, od kojih su 94 ispunila uslove za penzionisanje. Novac su osigurali rudnici, dok je Vlada omogućila i provela postupak.

U Fond solidarnosti u ovom mandatu usmjereno je 218 miliona KM. Prema podacima koje je iznio premijer, dodatnih 208 miliona KM osigurano je zdravstvenim ustanovama. Fond finansira najsloženije liječenje, lijekove i terapije koje kantonalni zavodi ne mogu samostalno pokrivati.

Uvedeno je finansiranje izrazito skupih terapija za rijetke bolesti. Za cističnu fibrozu izdvojeno je 12,67 miliona KM za 23 pacijenta, a za spinalnu mišićnu atrofiju 12,40 miliona KM za 26 pacijenata.

Kliničkim centrima isplaćeno je 45 miliona KM. KCUS-u, SKB-u Mostar i UKC-u Tuzla isplaćeno je po 15 miliona KM za lijekove, opremu, kontinuitet liječenja i finansijsku stabilnost ustanova.

Nastavljeno je federalno finansiranje vantjelesne oplodnje. Za biomedicinski potpomognutu oplodnju izdvojeno je po pet miliona KM u 2025. i 2026. godini. Zakonsko pravo na do pet pokušaja vantjelesne oplodnje uvedeno je 2022, pa je korektno reći da je ova Vlada nastavila finansiranje, a ne da je prva uvela pravo.

Proveden je projekat „Zaključavamo cijene“. Projekat je počeo sa 40, a zatim proširen na 60 osnovnih proizvoda, uz procijenjenu uštedu od 15 do 20 posto na obuhvaćenoj potrošačkoj korpi. Uključeni su i pojedini proizvodi za osobe oboljele od dijabetesa i celijakije. Radilo se o dogovoru s trgovcima, a ne o trajnom zakonskom zamrzavanju svih cijena.

Uvedena je neradna nedjelja za zaposlene u trgovini. Novi Zakon o unutrašnjoj trgovini primjenjuje se od novembra 2024. i propisuje da su prodajni objekti nedjeljom zatvoreni, uz zakonom određene izuzetke. Mjera se odnosi na približno 100.000 zaposlenih u trgovini.

Ograničene su trgovačke marže na gorivo. U junu 2026. maksimalna veleprodajna marža za neaditivirane derivate ograničena je na 0,06 KM po litru, a maloprodajna na 0,25 KM, u trajanju od 90 dana.

Nastavljene su subvencije električne energije za socijalno ugrožene. Program obuhvata približno 70.000 korisnika godišnje i produžen je do 30. juna 2026. Osnovni program postoji od 2011, pa ga ova Vlada nije uvela, ali ga je nastavila finansirati.

Energetski je obnovljeno 2.852 domaćinstva. Sufinansirani su izolacija, stolarija, toplotne pumpe, kotlovi i solarni sistemi. Isplaćeno je 12,52 miliona KM, a programom je obuhvaćeno približno 11.200 stanovnika. Novac je osigurala Evropska unija, dok su Vlada FBiH i Fond za zaštitu okoliša proveli program.

Isplaćeno je 50 miliona KM za sanaciju šteta od poplava. Sredstva su doznačena Jablanici, Konjicu, Fojnici, Kreševu, Kiseljaku i Mostaru za obnovu kuća, infrastrukture i pomoć privrednim subjektima.

Nastavljena je povoljna kreditna linija za stambeno zbrinjavanje mladih. U 2025. realizovano je 226 kredita vrijednih 41,92 miliona KM, uz fiksnu kamatu od 2,99 posto i dodatno smanjenje kamate nakon rođenja ili usvajanja djeteta. Federacija je za 2026. ponovo osigurala 20 miliona KM. Program postoji od 2018. godine.

Povećana je subvencija studentima u domovima. Od oktobra 2025. subvencija za smještaj i ishranu određenih studenata povećana je sa 249 na 300 KM mjesečno tokom deset mjeseci.

Povećani su poticaji malim firmama i obrtima. U 2025. potpisana su 382 ugovora za projekte ukupne vrijednosti 59,74 miliona KM, od čega je 21,04 miliona KM predstavljalo federalna grant sredstva. Obuhvaćeni su novoosnovani subjekti, obrti i mala i srednja preduzeća.

Podržano je 170 mladih poljoprivrednika. Krajem 2025. osigurano je približno 7,68 miliona KM, do 50.000 KM po korisniku, za mlade poljoprivrednike koji su ispunili uslove programa.

Finansirano je očuvanje radnih mjesta povratnika. Jednim programom podržano je očuvanje 745 radnih mjesta u povratničkim sredinama u Federaciji, a drugim približno 691 radno mjesto povratnika u 31 općini u RS-u.

Građani su dobili pravni lijek zbog predugih sudskih postupaka. Zakon omogućava naknadu od 300 do 3.000 KM zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, a u posebnim slučajevima do 10.000 KM po predmetu.

Povećano je zapošljavanje osoba s invaliditetom. Tokom 2025. usmjereno je skoro 16 miliona KM za zapošljavanje, samozapošljavanje, očuvanje radnih mjesta i profesionalnu rehabilitaciju. Programima su obuhvaćene 382 osobe, uz rast zaposlenosti ove populacije od 20 posto prema podacima Fonda.

O ovome i još više izlaže Premijer Nermin Nikšić na link https://www.facebook.com/VladaFBiH/videos/2794157040957428

Pomaci u namjenskoj industriji u većinskom vlasništvu Federacije BiH

Ukupni rezultat namjenske industrije pokazuje rast, ali nisu sve fabrike jednako uspješne. Osam društava obuhvaćenih federalnim sistemom namjenske industrije u prvoj polovini 2026. ostvarilo je 212,6 miliona KM prihoda i 31,7 miliona KM dobiti, uz ukupno 3.826 zaposlenih. Istovremeno je izvoz oružja i municije iz cijele BiH u 2025. dostigao rekordnih 476 miliona KM, približno 16 posto više nego 2024, uz još oko 141 milion KM srodnih proizvoda. Izvozni rezultat uključuje i privatne proizvođače, pa se ne može u cijelosti pripisati kompanijama u vlasništvu Federacije.

Pretis Vogošća – preokret iz velikog gubitka u dobit i ulaganje u vlastitu proizvodnju eksplozivnih materija. Pretis je 2024. završio sa gubitkom od približno 32,9 miliona KM. Tokom 2025. prihod je povećan sa 129,2 na 151,9 miliona KM, dok je ostvarena dobit od oko 10,7 miliona KM. U prvoj polovini 2026. prijavljena je neto dobit od 13,18 miliona KM, mada su prihodi i tempo izvoza bili slabiji nego u cijeloj prethodnoj godini. Vlada je u 2026. izdvojila pet miliona KM za izgradnju pogona za proizvodnju eksplozivne materije odnosno baruta, čime se pokušava smanjiti ovisnost domaće industrije o uvozu.

Unis Ginex Goražde – najprofitabilnija i finansijski najstabilnija kompanija sistema. Ginex je 2025. ostvario približno 89,8 miliona KM prihoda i 24,3 miliona KM dobiti. Rezultat je bio slabiji od rekordne 2024, kada je dobit iznosila približno 35,5 miliona KM, ali je kompanija ostala izrazito profitabilna. U prvoj polovini 2026. ostvarena je dobit od 12,4 miliona KM. Ginex zapošljava oko 826 radnika, a tokom tri godine u razvoj i proizvodne kapacitete investirano je skoro 37 miliona KM. Dio dobiti kroz dividendu vraćen je u budžet Federacije.

Binas Bugojno – najveći preporod među federalnim fabrikama namjenske industrije. Binas je od približno osam miliona KM prihoda u 2022. došao do 45,5 miliona KM u 2024. i 63,8 miliona KM u 2025. Dobit je sa približno šest miliona KM u 2024. povećana na više od 15 miliona KM u 2025. Broj zaposlenih porastao je sa 279 početkom 2022. na više od 530 sredinom 2025, pri čemu žene čine oko 80 posto zaposlenih. Izmireni su višemilionski dugovi, zaostale plate i doprinosi te kredit Razvojne banke. Federacija je izdvojila i 900.000 KM za sanaciju objekta površinske zaštite. U prvoj polovini 2026. došlo je do usporavanja: prihod je iznosio 22,8 miliona, a dobit 2,4 miliona KM, pa je važno pratiti da li će Binas zadržati dugoročni rast.

BNT–TMiH Novi Travnik – snažan rast prihoda, dobiti i zaposlenosti. Prihod BNT-a porastao je sa približno 13 miliona KM u 2023. na 34,7 miliona u 2024. i 41,8 miliona KM u 2025. Dobit je povećana sa 2,4 miliona u 2024. na 4,5 miliona KM u 2025. U prvih šest mjeseci 2026. kompanija je ostvarila rekordnih 26,1 milion KM prihoda, oko 25 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Broj zaposlenih porastao je sa manje od 300 krajem 2023. na skoro 500 u 2026. Federacija je izdvojila 900.000 KM za nabavku šest CNC mašina.

BNT je preuzeo i važnu ulogu u spašavanju Zraka. BNT–TMiH postao je strateški partner Zraka jer su optički i nišanski proizvodi Zraka povezani sa proizvodima BNT-a. BNT je preuzeo i obavezu izmirenja neuvezanog radnog staža dijelu bivših radnika Zraka, kako bi mogli ostvariti pravo na penziju.

TRZ Hadžići – prihodi su udvostručeni, ali oporavak još nije završen. Prihod TRZ-a porastao je sa 5,5 miliona KM u 2024. na 10,3 miliona KM u 2025. Gubitak je smanjen sa 2,2 na 1,6 miliona KM, ali je kompanija i dalje poslovala negativno i kasnila s platama. Federacija je ranije izdvojila milion KM za četiri CNC mašine. U proljeće 2026. u proces oporavka uključeni su Pretis i BNT, isplaćivane su zaostale plate i potpisani novi ugovori. Ovo jeste početak stabilizacije, ali TRZ se još ne može predstaviti kao potpuno oporavljena i profitabilna fabrika.

Zrak Sarajevo – zaustavljeno gašenje i nastavljena proizvodnja, ali stečaj još nije okončan. Zrak je formalno ostao u stečaju, ali nije likvidiran niti je proizvodnja ugašena. U martu 2025. imao je oko 65 zaposlenih, uz plan povećanja na 130. Uspostavljeno je strateško partnerstvo sa BNT–TMiH, nastavljena je proizvodnja optičkih i nišanskih uređaja i pokrenuto rješavanje neuvezanog staža radnika. Ipak, nema dovoljno javno dostupnih finansijskih izvještaja koji bi potvrdili da je kompanija potpuno izvučena iz stečaja i dugoročno finansijski stabilna. Zato je najtačnije govoriti o spašavanju proizvodnje i radnih mjesta, a ne još o završenom oporavku.

Uvedena je koordinacija i zajedničko planiranje razvoja namjenske industrije. Vlada je pokrenula izradu Strategije razvoja namjenske industrije FBiH za period 2024–2034, organizovala zajedničke nastupe kompanija na međunarodnim sajmovima i počela povezivati profitabilne kompanije sa fabrikama koje imaju probleme. Primjeri su povezivanje BNT-a sa Zrakom i uključivanje BNT-a i Pretisa u oporavak TRZ-a.

Ministarstvo odbrane BiH i OSBiH u mandatu Zukana Heleza

Znatno je povećan budžet za odbranu.
Budžet Ministarstva odbrane BiH porastao je sa približno 306,7 miliona KM u 2022. godini na oko 447,3 miliona KM u 2026., što je povećanje od približno 46 posto. Time su stvoreni bolji uslovi za plate, održavanje tehnike, obuku i postepenu modernizaciju. Budžet, naravno, nije odluka samo ministra, nego rezultat rada Ministarstva, Vijeća ministara, Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH.

Poboljšan je materijalni položaj profesionalnih vojnih lica.
Osnovica za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH, koja obuhvata i pripadnike OSBiH, povećana je sa 535 KM u 2022. na 600 KM u 2023, a zatim na 690,86 KM u 2026. godini. To je rast osnovice od približno 29 posto. Radi preciznosti, Helez ne može sebi pripisati cjelokupno povećanje od 30 posto: dio povećanja vojnih koeficijenata bio je zakonski usvojen prije njegovog mandata, dok se povećanje osnovice odnosi na sve državne institucije.

Započelo je izdavanje novih terenskih uniformi.
Tokom 2023. pripadnicima OSBiH počelo je izdavanje oko 1.700 kompleta novih terenskih uniformi. U oktobru 2025. potpisan je i sporazum kojim je Njemačka osigurala dodatnih 6,16 miliona KM za uniforme i vojničke čizme. Projekat razvoja uniforme započet je još 2018, ali su proizvodnja, isporuka i novo finansiranje realizirani tokom sadašnjeg mandata.

OSBiH su dobile četiri oklopna vozila Kirpi II.
U junu 2025. iz Turske su isporučena četiri oklopna vozila BMC Kirpi II 4×4, sa pratećom opremom i rezervnim dijelovima. Time su OSBiH dobile savremeniju zaštitu vojnika od mina, zasjeda i vatrenog djelovanja te bolju pokretljivost u zahtjevnim uslovima.

Uvedene su prve ozbiljnije sposobnosti za borbu protiv neprijateljskih dronova.
U inventar OSBiH uveden je sistem Kangal za otkrivanje i ometanje bespilotnih letjelica. U julu 2026. zaključen je i ugovor za nabavku deset protivdronovskih pušaka KANGAL/ADL100. Jedan sistem je isporučen, dok deset pušaka treba voditi kao ugovorenu nabavku, a ne kao već završenu isporuku.

Vojna policija dobila je nova specijalizirana vozila.
Kroz NATO-ov paket jačanja odbrambenih kapaciteta isporučena su četiri potpuno opremljena vozila Toyota Land Cruiser, vrijedna približno 650.000 eura. To je bio prvi u cijelosti završeni projekat iz šireg NATO paketa podrške BiH.

Značajno su ojačani kapaciteti Deminerskog bataljona.
Kroz pomoć Evropske unije realiziran je paket vrijedan deset miliona eura koji obuhvata 68 medicinskih i transportnih vozila i 150 detektora metala. Prvi detektori stigli su prije Helezovog mandata, ali je najveći dio vozila i realizacije paketa proveden tokom njegovog mandata. Drugi paket od deset miliona eura završen je 2026, dok je odobren i treći paket od 15 miliona eura za kamione, opremu za noćno djelovanje, ličnu zaštitu i CBRN sposobnosti.

Ostvaren je napredak u vojnom deminiranju.
Deminerski bataljon OSBiH očistio je približno 2,84 miliona kvadratnih metara u 2023., oko 11 posto više nego 2022. Tokom 2024. fizički je deminirano oko 903.000 kvadratnih metara, dok je primjenom metode vraćanja zemljišta lokalnim zajednicama predato oko 14,7 miliona kvadratnih metara. Rezultati se ne mogu jednostavno porediti jer je korištena različita metodologija, ali su sposobnosti bataljona ojačane novim vozilima, detektorima, GPS opremom i dronovima.

Nabavka šest novih helikoptera pomjerena je iz dugogodišnje najave u ugovorenu fazu.
Sjedinjene Američke Države odobrile su moguću prodaju helikoptera AW119Kx, a Helez je u augustu 2025. potpisao dokumentaciju za nabavku pet helikoptera i još jednog u dodatnom paketu, zajedno sa obukom, rezervnim dijelovima i podrškom. Projekat se finansira kombinacijom američke pomoći i sredstava BiH. Helikopteri još nisu u sastavu OSBiH; prva isporuka očekuje se u drugoj polovini 2027. godine.

Pokrenuti su višegodišnji projekti modernizacije kopnenih snaga.
Odobren je projekat nabavke 46 specijaliziranih vozila kao zamjene za zastarjele transportere M113 A2, kao i višegodišnji projekat popune rezervi municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Projekti su odobreni i finansijski planirani, ali ih treba razlikovati od već završene isporuke opreme.

Ubrzan je prijem novih vojnika, podoficira i oficira.
Prema podacima parlamentarnog vojnog povjerenika, tokom 2024. u OSBiH je primljeno više od 600 vojnika, 300 podoficira i 90 oficira, dok je 31. klasa sa 349 kandidata bila jedna od najvećih do tada. U 33. klasi 2025. primljeno je još 320 vojnika, među kojima 47 žena. Ipak, OSBiH su u oktobru 2024. bile popunjene oko 80,3 posto, pa kadrovski problem još nije u cijelosti riješen.

Omogućeno je duže zadržavanje iskusnih vojnika.
Zakonskim izmjenama profesionalnim vojnicima u činovima OR1–OR4 omogućena je služba do 30 godina staža, odnosno najkasnije do 49. godine života, uz ispunjavanje potrebnih uslova. Time se smanjuje prerani odlazak obučenih ljudi i omogućava lakše ispunjavanje uslova za penzionisanje. Prijedlog je pokrenuo SDP-ov delegat Džemal Smajić, a Ministarstvo odbrane ga je podržalo.

Donesen je pravilnik o rezervnom sastavu OSBiH.
Helez je 2025. potpisao pravilnik kojim su detaljnije uređeni zadaci, evidencije, opremanje, finansiranje, pozivanje, obuka i prava pripadnika rezervnog sastava. To je važan pravni preduslov za aktiviranje funkcionalnije rezerve, ali ne znači da je rezervni sastav već potpuno popunjen i operativan.

Uloženo je u kasarne, skladišta i uslove rada.
Uz njemačku podršku pokrenute su ili završene rekonstrukcije objekata u Butilama, Visokom, Doboju, Derventi, Kiseljaku i kasarni Kozara. Ulaganja obuhvataju grijanje, smještajne kapacitete, objekte za obuku i modernizaciju skladišta municije. Samo pojedinačni sporazumi u ovom mandatu vrijedni su više miliona KM.

OSBiH su pokazale veću praktičnu korisnost za građane tokom prirodnih nesreća.
Tokom poplava 2024. angažirano je približno 200 pripadnika OSBiH i deset teških mašina na području Jablanice, Konjica, Fojnice i Kreševa. Helikopteri OSBiH tokom požara iste godine ostvarili su oko 45 sati leta i izbacili više od 190.000 litara vode. Tokom 2025. pomagali su u gašenju požara u BiH, ali i u Crnoj Gori, gdje je izbačeno približno 157 tona vode.

Po čemu su OSBiH danas bolje?

U odnosu na stanje prije Helezovog dolaska, OSBiH danas imaju:

• veći budžet i veće osnovice za plate;
• četiri nova oklopna vozila Kirpi II;
• prve protivdronovske sisteme i dodatnu ugovorenu opremu;
• nova specijalizirana vozila za vojnu policiju;
• znatno obnovljenu opremu Deminerskog bataljona;
• započetu konkretnu nabavku šest novih helikoptera;
• više primljenih vojnika, podoficira i oficira;
• mogućnost dužeg zadržavanja iskusnih vojnika;
• uređeniji pravni okvir za rezervni sastav;
• nove uniforme i ugovoreno dalje opremanje;
• obnovljene kasarne i skladišne objekte;
• veću sposobnost pomaganja stanovništvu tokom požara, poplava i drugih nesreća.