Mjere Vlade FBiH su bile spas za građane FBiH u odnosu na postojeću i još veću nadolazeću inflaciju koja potresa cijeli svijet i ekonomski opravdane i socijalno korisne, jer su najugroženijim grupama povećale dohodak brže od prosječne inflacije. Ali nisu besplatne: dio tereta je prešao na budžet, dio na poslodavce, a dugoročna održivost zavisi od rasta produktivnosti, doprinosa i broja zaposlenih.

Ključni rastovi

Inflacija je najviše pogodila hranu, energiju i osnovne troškove života. FZS za decembar 2025. navodi ukupni godišnji rast cijena od 3,9%, dok su hrana i bezalkoholna pića rasli 5,6% na godišnjem nivou; prosječna inflacija 2025/2024 bila je 3,7%, a hrana 8,2%. To znači da prosječan građanin možda vidi “samo” 3-4% inflacije na papiru, ali siromašna domaćinstva osjećaju više jer najveći dio novca troše na hranu. Izvor: FZS CPI decembar 2025.

Moja ocjena: odluka Vlade FBiH da krizu ne prepusti samo tržištu bila je validna. Da plate, penzije i socijalne naknade nisu povećane, veliki dio stanovništva bi realno osiromašio. Posebno penzioneri, porodice s djecom, invalidi i radnici na minimalcu. Tu je Vlada amortizovala šok.

Kod plata je efekat najjači. Prosječna neto plata u decembru 2025. porasla je 16,5% nominalno, a 12,2% realno, što znači da je rast plata nadmašio inflaciju. To je ozbiljna zaštita kupovne moći. Izvor: podaci iz Kvartalni ekonomski trendovi FBiH 2025_Q4 i FZS saopćenje o platama.

Kod dječijeg dodatka mjera je još direktnija: dodatak je povećan na 190 KM, a obuhvat je proširen. U prvih deset mjeseci 2025. dodatak je primalo oko 87.000 djece, 14.000 više nego godinu ranije, a isplate su porasle za 47 miliona KM. To je jedna od socijalno najkorisnijih mjera, jer novac ide porodicama koje ga najbrže vraćaju u potrošnju: hrana, škola, režije, odjeća. Izvori: Vlada FBiH o povećanju dodatka, FMRSP o obuhvatu djece.

Kod penzija je situacija složenija. Povećanje od 4,49% u 2025. pomoglo je, ali nije bilo dovoljno za one koji najviše troše na hranu i lijekove. Zato je važnije povećanje iz 2026. od 11,2%, gdje najniža penzija raste na 666,40 KM, a zagarantovana na 795,31 KM. To je već ozbiljnija zaštita od kraha. Izvor: FZ MIO/PIO.

Kod invalidnina i boračko-invalidskih prava mjere imaju jaku socijalnu opravdanost, jer se radi o grupama koje teško mogu povećati vlastiti prihod radom. Za januar 2026. pusteno je 27,8 miliona KM za neratne invalidnine i civilne žrtve rata, a najavljeno je usklađivanje do oko 17%. Dodatno, boračko-invalidskim korisnicima je u 2025. odobrena jednokratna pomoć od 200 KM. Izvori: FMRSP invalidnine 2026, Vlada FBiH boračka pomoć.

Korisnost odluke: visoka kratkoročno. Sačuvala je kupovnu moć, spriječila dublje siromašenje i održala domaću potrošnju.

Rizik odluke: srednji dugoročno. Ako poslodavci ne mogu pratiti rast minimalne plate kroz produktivnost, dio će dizati cijene, smanjivati zapošljavanje ili gurati rad u sivu zonu. Vlada je to pokušala ublažiti subvencijama od oko 73,78 miliona KM i smanjenjem doprinosa sa 41,5% na 36% od 1. jula 2025. Izvor: reformske mjere Vlade FBiH.

Najpoštenija ocjena je ova: Vlada FBiH je ispravno odlučila da inflacioni šok ne smije biti prepušten penzionerima, djeci, invalidima i radnicima na minimalcu. Ali ta politika mora biti praćena kontrolom cijena, fiskalizacijom, borbom protiv sive ekonomije i podrškom malim firmama. Bez toga, rast plata i naknada može pojesti nova inflacija.