BINAS između SDA i SDP BiH; brojke i izvještaji ne lažu!

Analiza službenih financijskih izvještaja 2019–2025 (izvor: FIA Finansijsko-informatička agencija FBiH i APIF) Iz SDA posljednjih sedmica stižu špekulacije o “lošem poslovanju” namjenske industrije i pokušaji da se zasluge za njen razvoj pripišu prethodnoj vlasti. Građani ne moraju vjerovati ni SDP-u ni SDA dovoljno je da otvori službene financijske izvještaje Binas dd Bugojno, prije FIA-i, koje ovdje prenosimo u cijelosti, godinu po godinu. Nijedna brojka u ovom tekstu nije stranačka procjena; sve su iz revidiranih godišnjih izvještaja. I te brojke ne ostavljaju nikakvu dilemu. Prvi dio koji SDA preskače: pokazatelji poslovanja prije 2023. Dok su kadrovsku politiku u Binasu i Vladi FBiH vodile strukture SDA, službeni izvještaji bilježe sljedeće: 2019. posljednja godina prethodnog oporavka: ukupni prihodi 10.302.289 KM, neto dobit 3.440.149 KM, kapital 1.796.683 KM, 337 zaposlenih, prosječna bruto plata…

Federalni ministar Nerin Dizdar u Busovači: „Povratničke zajednice nisu zaboravljene“

Busovača, 23. srpnja 2026. Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar boravio je danas u radnoj posjeti Općini Busovača. Susreo se s općinskim načelnikom Asimom Mekićem i predsjednikom Općinskog vijeća Markom Šantićem, obišao vjerske zajednice i razgovarao s vjerskim službenicima, posjetio već realizirane projekte na terenu i jednu od najuspješnijih busovačkih firmi. Posjeta nije bila protokolarna. Bila je terenska od Busovače do Hozanovića, Zaraća i Kaćuna. Ono što je već urađeno: bilans prošle godine Prije nego što se govori o obećanjima, red je reći šta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica već financiralo i završilo na području općine Busovača u protekloj godini: Sedam projekata. Sedam mjesta u kojima se nešto konkretno promijenilo ne u izvještaju, nego pod nogama ljudi koji tuda svaki dan prolaze. Ministar Dizdar danas…

Zašto model koji forsiraju HDZ BiH i službeni Zagreb pada na Ustav BiH, na presudama Europskog suda za ljudska prava i na vlastitoj historiji kroz NDH i UZP.

Hrvatski sabor je 15. srpnja 2026. godine, sa 83 glasa „za“, tri suzdržana i jednim glasom protiv, usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Predlagač je bio Klub zastupnika Domovinskog pokreta, a konačni tekst je prethodno usaglašen s HDZ-om; svih osam amandmana Kluba Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića je odbijeno, dok lijeva opozicija u glasanju nije ni sudjelovala. Na prvi pogled, radi se o deklarativnom aktu koji potvrđuje „skrb” Hrvatske za Hrvate izvan njenih granica, podršku europskom putu BiH i njenom suverenitetu. Ali u srcu dokumenta stoji točka 3, kojom Sabor izričito podržava izborne modele „legitimnih predstavnika hrvatskog naroda“, uključujući prijedlog o uspostavljanju zasebnih izbornih jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH . Time je parlament jedne susjedne države, potpisnice Dejtonskog sporazuma, formalno stao…

Činjenice protiv spinova: neradna nedjelja nije uništila trgovinu, nego je zaštitila radnike

Dok SDA i DF pokušavaju stvoriti sliku ekonomskog sloma izazvanog neradnom nedjeljom, službeni podaci pokazuju sasvim drugačije stanje. Mjera Vlade Federacije BiH nije dovela do propasti trgovine, urušavanja budžeta niti masovnog gašenja radnih mjesta. Naprotiv, trgovina je nastavila rasti, dok je velikom broju radnika prvi put osiguran zajednički dan za odmor i porodicu. Prema konačnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, realni promet trgovine na malo u FBiH tokom 2025. porastao je za 5,1%, dok je nominalni rast iznosio 5,4%. Rast je nastavljen i u 2026. godini: u maju je realna maloprodajna aktivnost bila 7,2% veća nego u istom mjesecu prethodne godine. To su činjenice koje direktno pobijaju politički narativ o „uništenoj trgovini“. Da je mjera izazvala najavljivani kolaps, on bi se morao vidjeti u padu realnog prometa. Takvog pada…

Nije još evropski standard ali radnik, penzioner i porodica danas žive bolje nego 2023. godine

Nećemo tvrditi da je sve dobro. Nije. Nećemo tražiti aplauz za ono što još nije urađeno. Ali nećemo dozvoliti ni da se izbriše ono što je urađeno. Jer iza ove Vlade ne stoje samo obećanja – stoje konkretni iznosi na računima radnika, penzionera i porodica. Kada je nova Vlada preuzela odgovornost, minimalna plata iznosila je samo 596 KM. Danas iznosi 1.027 KM. To je 431 KM više svakog mjeseca, odnosno rast od čak 72,3 posto. Nije to statistička fusnota. To je hrana za porodicu, plaćena rata kredita, školski pribor, obuća za dijete i makar malo manje straha pred kraj mjeseca. Prosječna neto plata u aprilu 2023. iznosila je 1.233 KM. U aprilu 2026. dostigla je 1.706 KM. To je povećanje od 473 KM ili 38,4 posto. Ne možemo tvrditi…

Rezolucija Hrvatskog sabora je rehabilitacija UZP koji je osuđen kao takav pred međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu

Analiza Hrvatski sabor usvojio je 15. srpnja 2026. Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dokument je pisan jezikom “ravnopravnosti”, “nediskriminacije” i “europskog puta”. Ali ispod tog jezika stoji jedna rečenica u preambuli i jedno pitanje staro dvadeset godina a zajedno oni čine ovu rezoluciju ozbiljnom nego što njen umiveni ton sugerira. Šta je zapravo usvojeno Prvo činjenice, bez naglašavanja. Rezolucija ne traži “treći entitet”. Njezin izvorni predlagač, Domovinski pokret (DP), tražio je više: u prvobitnom tekstu ultimativno je zahtijevao posebnu izbornu jedinicu za Hrvate, spominjao obnovu Herceg-Bosne i tražio da Vlada Hrvatske oduzme državljanstvo onima koji u BiH glasaju “pogrešno”. Nakon skoro mjesec dana pregovora HDZ je taj tekst ublažio. U konačnoj verziji ostaje zahtjev za izbornom jedinicom isključivo za izbor člana Predsjedništva BiH iz…

Može li se hrvatsko pitanje riješiti bez novih podjela: Je li HDZ BiH spreman podržati i provesti presude evropskih sudova za ljudska prava na cjeloj teritoriji BiH?

Hrvatsko političko pitanje mora biti riješeno, ali ne tako da zaštita jednog naroda postane trajno ograničavanje prava svih drugih unutar “treće izborne jedinice” Bosna i Hercegovina ponovo je suočena s pitanjem koje se godinama odgađa, koristi u izbornim kampanjama i pretvara u sredstvo međunacionalnog nepovjerenja: kako osigurati političku ravnopravnost hrvatskog naroda, a da se istovremeno ne ugroze prava Bošnjaka, Srba, ostalih i svakog građanina koji živi na prostoru Federacije BiH? Ili kako implementirati prava svih koji žive u BiH? U julu 2026. godine u proceduru Hrvatskog sabora upućen je prijedlog rezolucije o položaju Hrvata u BiH. Njime se podržavaju izmjene izbornog sistema, uključujući mogućnost uspostavljanja zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Prijedlog poziva vlasti Republike Hrvatske da političkim, pravnim i diplomatskim mehanizmima, uključujući djelovanje unutar Evropske…

Ko je Edin Gekić Mrva: Najmlađi predsjednik kantonalne organizacije među parlamentarnim strankama u SBK/KSB

Biografski profil aktuelnog predsjednika Kantonalne organizacije SDP BiH SBK/KSB i zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona Edin Gekić, u javnosti poznat i po nadimku Mrva, predsjednik je Kantonalne organizacije SDP BiH SBK/KSB i zastupnik u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Za predsjednika kantonalne organizacije izabran je 28. septembra 2025. godine na izvještajno-izbornoj konferenciji održanoj u Travniku. Prije preuzimanja te funkcije bio je dugogodišnji predsjednik Općinske organizacije SDP BiH Gornji Vakuf–Uskoplje, vijećnik u Općinskom vijeću i zastupnik u kantonalnoj Skupštini. Mandat predsjednika kantonalne organizacije traje četiri godine. Gekić je rođen 31. augusta 1987. godine i trenutno ima 38 godina. Prema javno dostupnim podacima o rukovodstvima većih parlamentarnih stranaka u SBK/KSB, izdvaja se kao najmlađi predsjednik jedne kantonalne, odnosno županijske stranačke organizacije u ovom kantonu. Ovu tvrdnju ipak treba vezivati za trenutno dostupne podatke,…

Ko je bila Šantićeva Emina: Mostarka koju je jedan pogled pretvorio u besmrtnu pjesmu

Iza stihova koje više od jednog stoljeća pjeva cijeli Balkan stajala je stvarna žena — Emina Sefić-Koluder. Njen život nije bio velika ljubavna romansa kakvu su kasnije stvarale legende, ali je jedan trenutak iz mostarske avlije bio dovoljan da njeno ime zauvijek ostane u književnosti i sevdahu. Mostarsko naselje Brankovac miriše na procvjetale bašte, jasmin, đule i tek skuhanu kahvu. Iza visokih kamenih zidova avlije imama Saliha Sefića nalazi se mlada Emina, s ibrikom u ruci, okružena zelenilom i vodom koja hladi vrelinu hercegovačkog dana. Negdje u blizini prolazi Aleksa Šantić. Možda se pogled zadržao samo nekoliko trenutaka. Možda je pjesnik Eminu viđao više puta dok je prolazio pored kuće njene porodice. Pouzdano ne znamo gdje prestaje stvarni događaj, a počinje legenda. Znamo, međutim, da je taj mostarski prizor…

Šta je svima nama Srebrenica?

Srebrenica je prije svega mjesto genocida nad Bošnjacima. To se ne smije ublažavati izrazima poput „tragedija“, „sukob“ ili „zločin na svim stranama“. U julu 1995. godine sistematski je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su hiljade žena, djece i starijih prisilno protjerane. Međunarodni krivični sudovi i Međunarodni sud pravde pravosnažno su utvrdili da je počinjen genocid. Ali Srebrenica nije samo bošnjačka rana. Ona je bosanskohercegovačka i evropska opomena, jer pokazuje šta se može dogoditi kada se jednom narodu prvo ospori ravnopravnost, zatim pravo na prostor, potom pravo na istinu, a na kraju i samo pravo na život. Srebrenica nije počela 11. jula 1995. godine. Počela je mnogo ranije: riječima kojima su ljudi predstavljani kao prijetnja, političkim projektima etničkog razdvajanja, protjerivanjima, opsadom, glađu, ravnodušnošću i postepenim navikavanjem…